Sta donosi novi Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika i zasto se obaveza cuvanja primenjuje vec sada
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika objavljen je u Sluzbenom glasniku RS broj 19/2025 (6.3.2025), uz naknadne izmene u brojevima 51/2025 i 60/2025, i stupio je na snagu 14.3.2025. Veci deo teksta donet je kao reforma postojeceg rezima evidentiranja, sa ciljem da se pojaca transparentnost vlasnicke strukture pravnih lica u Srbiji.
Ono sto je lako prevideti jeste da glavna primena zakona nije pocela odmah. Najveci deo odredaba odlozen je za otprilike 18 meseci, dakle oko 15.9.2026. Zbog tog odlaganja mnogi su sa razlogom zakljucili da do jeseni 2026. nema novih obaveza i da se moze cekati. To je pogresno citanje.
Dve odredbe izricito su izuzete od odlaganja i primenjuju se od dana stupanja na snagu, dakle od 14.3.2025: obaveza cuvanja dokumentacije (clan 12 stav 4) i prateci prekrsaj (clan 19 stav 3). To znaci da je upravo ta tiha obaveza, cuvanje dokaza o tome kako je utvrdjen stvarni vlasnik, vec na snazi i izvrsiva u 2026. godini, bez obzira na to sto ostatak zakona jos ceka svoj pocetak primene.
Koju dokumentaciju morate cuvati i koliko dugo: pravilo 10 / 5 godina
Sustina nove obaveze nije u tome da se sacuva sam registracioni unos. Registrovani subjekt mora cuvati podatke i dokumente na osnovu kojih je stvarni vlasnik uopste utvrdjen. To je sira kategorija i obuhvata gradju koja stoji iza zakljucka, na primer:
- vlasnicku strukturu i podatke o udelima,
- osnivacke i druge korporativne akte,
- dokaze o kontroli (ugovore, sporazume akcionara, punomocja i slicno).
Rok cuvanja je propisan jasno i dvojako. Subjekt mora cuvati ovu dokumentaciju 10 godina od dana evidentiranja poslednje promene. Ako pravno lice prestane da postoji, dokumentacija se cuva jos 5 godina od dana prestanka pravnog lica. Drugim recima, obaveza vas prati i nakon sto subjekt vise ne posluje.
Vredi razdvojiti dve evidencije. Registar vodi Agencija za privredne registre (APR), a APR sa svoje strane cuva podatke i dokumenta najmanje 5, a najvise 10 godina po brisanju subjekta. To sto APR drzi svoju kopiju ne oslobadja subjekt njegove sopstvene obaveze cuvanja. Dve obaveze postoje paralelno.
Ko je obveznik: privredna drustva, trastovi i izuzeci, ko je odgovorno lice
Krug obveznika je sirok. Obuhvata privredna drustva i druga pravna lica registrovana u Republici Srbiji, uz odredjene izuzetke poput subjekata sa 100 odsto drzavnog kapitala. Pored toga, obaveza se odnosi i na trastove i slicne pravne odnose, kod kojih ulogu igra poverenik trasta ili uporedivo lice.
Za odgovornost je vazno razlikovati pravno lice kao subjekta od fizickog lica koje je odgovorno u tom pravnom licu. Zakon predvidja kaznu i za jedno i za drugo, a kod trastova posebno cilja poverenika, odnosno uporedivo lice, kroz samostalni prekrsaj iz clana 19 stava 3.
Prekrsaji i kazne
Neispunjenje obaveze cuvanja dokumentacije nije formalnost bez posledica. Predvidjene kazne su:
- za pravno lice: 500.000 do 2.000.000 RSD (priblizno 4.270 do 17.080 EUR),
- za odgovorno lice: 50.000 do 150.000 RSD (priblizno 427 do 1.280 EUR),
- za poverenika trasta ili uporedivo lice (clan 19 stav 3): 50.000 do 150.000 RSD.
Iznosi u evrima su orijentacioni, racunati po priblizno 117 RSD za 1 EUR (jun 2026); tacan iznos zavisi od srednjeg kursa NBS u trenutku obracuna. Treba imati u vidu i da pored novcane kazne moze biti izrecena i zastitna mera zabrane vrsenja delatnosti u trajanju od 6 meseci do 3 godine, sto je za mnoge subjekte ozbiljnija pretnja od samog novcanog iznosa.
Bitna je i razlika u odnosu na stari rezim iz 2018. i 2019. godine. Stari zakon nije imao izricitu, samostalno kaznjivu obavezu dugotrajnog cuvanja same dokumentacije na osnovu koje je utvrdjen stvarni vlasnik. Sada ta obaveza postoji kao zaseban prekrsaj, sto menja nacin na koji treba tretirati ovu gradju u arhivi.
Kako uskladiti arhivu do roka
Iako je obaveza cuvanja vec na snazi, ostali rokovi iz zakona daju koristan okvir za pripremu. Rok za prijavu i azuriranje podataka produzen je sa 15 na 30 dana, a postojeci subjekti uskladjuju se u roku od 60 dana od pocetka primene, sto pada otprilike sredinom novembra 2026.
Prakticno, do tog trenutka razumno je uciniti sledece:
- rekonstruisati i prikupiti na jedno mesto svu gradju na osnovu koje je stvarni vlasnik utvrdjen, ukljucujuci starije akte koji su mozda razbacani po razlicitim fasciklama i sistemima,
- za svaki dokument zabeleziti datum evidentiranja poslednje promene, jer od tog datuma tece rok od 10 godina,
- obezbediti da dokumentacija ostane citljiva i dostupna tokom celog roka, ne samo dok je subjekt aktivan, vec i u scenariju prestanka pravnog lica kada se cuva jos 5 godina,
- jasno odrediti ko je odgovorno lice za ovu obavezu, posebno kod trastova gde poverenik snosi sopstveni prekrsajni rizik.
Najvazniji zakljucak je da je rec o obavezi koja se cesto ne pominje, a koja vec proizvodi pravne posledice. Odlaganje glavne primene zakona za jesen 2026. stvara pogresan utisak da nema sta da se radi do tada. Obaveza cuvanja dokumentacije o stvarnom vlasniku i prateci prekrsaj na snazi su od marta 2025. i izvrsivi su tokom cele 2026. godine, pa subjekti koji cekaju jesen zapravo vec mogu biti u prekrsaju.
