Treći put pomeren rok, ali obaveza nije nestala
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, veteranska i socijalna pitanja po treći put je odložilo primenu ključnih podzakonskih akata iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Prvobitni rok za usklađivanje bio je 7. maj 2025. godine, zatim je pomeren na 1. januar 2026, potom na 1. jul 2026, a najnovijom izmenom, objavljenom u "Službenom glasniku RS" broj 57/2026, primena je odložena do 1. januara 2027. godine. Odlaganje se odnosi na četiri pravilnika: o bezbednom radu na visini, o načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini, te o pregledu i proveri opreme za rad, električnih i gromobranskih instalacija i ispitivanju uslova radne sredine. Unija poslodavaca navela je da mala i srednja preduzeća nisu imala kapacitet da se pripreme u zadatim rokovima, pa je ministarstvo dalo dodatnih šest meseci.
Ipak, ovo odlaganje ne znači da poslodavci mogu da odahnu. Odloženi su samo detaljni tehnički formati i rokovi čuvanja iz podzakonskih akata, dok je sam Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 35/2023) u punoj primeni od 1. januara 2026. godine, kada je istekao poslednji prelazni period predviđen tim zakonom.
Šta konkretno važi od 1. januara 2026.
Od početka 2026. godine inspekcija rada vrši potpune kontrole prema novim standardima, bez tolerancije na nepotpunu dokumentaciju. Svaki poslodavac sa više od jednog zaposlenog mora da ima:
- akt o proceni rizika za sva radna mesta, usklađen i sa radom od kuće i hibridnim modelima rada
- određeno ili angažovano lice za bezbednost i zdravlje na radu, sa odgovarajućom licencom
- evidencije o obuci zaposlenih za bezbedan rad, prilagođene konkretnim poslovima i opremi
- evidencije o povredama na radu i profesionalnim oboljenjima
- zapisnike o pregledima opreme za rad i ispitivanju instalacija
Inspektori rada u praksi provere sedam elemenata: akt o proceni rizika, formalno angažovanje savetnika za BZR, sprovedene obuke, izdatu i evidentiranu ličnu zaštitnu opremu, obavljene lekarske preglede za rizična radna mesta, prijavljivanje povreda i, na kraju, da li se stvarno stanje na terenu poklapa sa onim što je zapisano u dokumentaciji. Sama dokumentacija, bez stvarne primene mera, inspekciju ne štiti od sankcija.
Jedanaest obrazaca i šta se u njima vodi
Pravilnik koji je odložen do 2027. godine, kada stupi na snagu, propisuje jedanaest standardizovanih obrazaca evidencije. Oni pokrivaju, između ostalog: radna mesta sa povećanim rizikom i zaposlene koji na njima rade, evidenciju povreda na radu, evidenciju profesionalnih bolesti, izloženost zaposlenih biološkim štetnostima grupa 3 i 4, izloženost karcinogenima, mutagenima, hemikalijama i azbestu, obuke za bezbedan rad i korišćenje zaštitne opreme, sprovedene mere bezbednosti po članu 48. zakona, preglede i ispitivanja opreme za rad, preglede električnih i gromobranskih instalacija, ispitivanje uslova radne sredine i evidenciju izdate lične zaštitne opreme. I dok se format ovih obrazaca još usaglašava, poslodavci već sada moraju da vode odgovarajuće evidencije u nekom obliku, jer to proizlazi direktno iz zakona, a ne samo iz pravilnika koji je odložen.
Rokovi čuvanja: od šest do četrdeset godina
Ono što ovu temu direktno vezuje za upravljanje dokumentacijom jesu propisani rokovi čuvanja, koji se prema vrsti evidencije razlikuju i idu do čak četiri decenije:
| Vrsta evidencije | Rok čuvanja |
|---|---|
| Evidencija povreda na radu i profesionalnih bolesti | 40 godina |
| Izloženost karcinogenima, mutagenima, hemikalijama i azbestu | 40 godina (usklađeno sa zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji) |
| Obuke zaposlenih i sprovedene mere bezbednosti | 40 godina |
| Pregled i ispitivanje opreme, instalacija i uslova radne sredine | 6 godina |
| Evidencija izdate lične zaštitne opreme | 6 godina |
Rokovi od 40 godina praktično znače da poslodavac mora da obezbedi čuvanje ove dokumentacije daleko izvan uobičajenog radnog veka zaposlenog, što otvara pitanje formata, mesta i pouzdanosti čuvanja, naročito za firme koje imaju veliku fluktuaciju zaposlenih ili rade na više lokacija.
Novčane kazne za nepoštovanje obaveza
Kazne propisane Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu nisu simbolične. Za teže povrede, poput neosiguravanja zaposlenih od povreda na radu i profesionalnih bolesti, pravna lica se kažnjavaju sa 1.500.000 do 2.000.000 dinara, preduzetnici sa 400.000 do 500.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu sa 50.000 do 150.000 dinara. Za druge prekršaje, uključujući nepotpunu ili neurednu dokumentaciju, propisane su kazne od 1.000.000 do 1.500.000 dinara za pravna lica i od 200.000 do 400.000 dinara za preduzetnike. Kako je istekao poslednji prelazni period zakona, od 1. januara 2026. godine inspekcija rada primenjuje ove kazne bez dodatnog roka za ispravku, osim u slučajevima gde je primena konkretnog pravilnika i formalno odložena do 1. januara 2027. godine.
