Zakon koji se cesto zaboravlja, a nosi ozbiljne kazne
Dok je pozornost hrvatskih poduzetnika tijekom 2025. i 2026. bila usmjerena na fiskalizaciju, e-racune i NIS2, jedan se propis tiho, ali temeljito promijenio: Zakon o zastiti prijavitelja nepravilnosti. Zakon o izmjenama i dopunama tog zakona objavljen je u Narodnim novinama broj 136/2025, a na snagu je stupio 13. studenoga 2025. godine. Rijec je o uskladivanju s pravnom stecevinom Europske unije (Direktiva 2019/1937) i preporukama OECD-a, no za veliki broj hrvatskih poslodavaca to znaci konkretne, provjerljive obveze koje jos uvijek nisu do kraja provedene u praksi.
Tko je obvezan uspostaviti unutarnji sustav prijave
Zakon jasno razlikuje dvije kategorije poslodavaca. Svaki poslodavac koji zaposljava najmanje 50 radnika duzan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, sto ukljucuje imenovanje povjerljive osobe (i zamjenika), jasno definiran postupak zaprimanja prijava te obvezu povratne informacije prijavitelju u zakonski propisanim rokovima. Poslodavci s manje od 50 zaposlenih takav sustav mogu, ali ne moraju uspostaviti, sto u praksi cesto stvara nejasnoce oko toga primjenjuje li se prag na razini pravne osobe ili cijele grupe povezanih drustava.
Obveza se odnosi i na tijela javne vlasti neovisno o broju zaposlenih, a povjerljiva osoba mora djelovati zakonito, savjesno i, sto je kljucno, mora cuvati identitet prijavitelja od neovlastenog otkrivanja, ukljucujuci i sve dokumente koje je prijavitelj dostavio uz prijavu.
Sto se konkretno mijenja izmjenama iz 2025. godine
Prema tumacenjima Ministarstva pravosuda i uprave, izmjene preciznije odreduju podrucje primjene zakona, tako da se zastita sada izricito odnosi na osobe koje prijavljuju nepravilnosti povezane s kaznenim djelima protiv gospodarstva, protiv sluzbene duznosti, pronevjerom te podmicivanjem zastupnika, kao i na druge slucajeve u kojima se povredom propisa ugrozava javni interes. Druga vazna novost jest da osobe koje prijavu podnesu izravno policiji ili Drzavnom odvjetnistvu sada imaju pravo na istu razinu zastite kao i one koje prijavu podnesu puckoj pravobraniteljici, sto ranije nije bilo tako jasno propisano.
Kazne za poslodavce
Za najteze povrede, primjerice ako poslodavac sprijeci podnosenje prijave, otkrije identitet prijavitelja, protiv njega pokrene zlonamjeran postupak ili poduzme mjeru odmazde, propisana je novcana kazna za pravne osobe u rasponu od 5.000 do 100.000 eura. Raspon sankcija za prekrsaje je povecan, a valuta je uskladena s eurom umjesto ranijeg iznosa u kunama, sto potvrduje da zakonodavac ovo podrucje vise ne tretira kao formalnost, vec kao ozbiljan compliance rizik.
Zasto je ovo pitanje upravljanja dokumentacijom, a ne samo pravno pitanje
Vecina rasprava o ovom zakonu fokusira se na tko treba imenovati povjerljivu osobu, no manje se govori o operativnoj strani: svaka zaprimljena prijava, prilozi koje prijavitelj dostavi, zapisnik o razgovoru i odluka povjerljive osobe cine osjetljiv dokumentacijski trag koji mora biti odvojen od redovne poslovne dokumentacije, dostupan iskljucivo ogranicenom krugu osoba i zasticen od uvida nadredenih ili kolega prijavitelja.
Zakon ne propisuje eksplicitan rok cuvanja evidencije o prijavama nepravilnosti na nacin na koji su, primjerice, propisani rokovi za knjigovodstvene isprave (11 godina) ili evidenciju o radnom vremenu (sest godina). To poslodavce stavlja u nezgodan polozaj: dokumentaciju moraju cuvati dovoljno dugo da mogu dokazati postupanje po zakonu i eventualno se obraniti u sudskom postupku, ali istovremeno moraju postovati nacelo ogranicenja pohrane iz Opce uredbe o zastiti podataka i ne drzati osjetljive osobne podatke prijavitelja dulje nego sto je nuzno. U praksi to znaci da interni pravilnik o postupanju s prijavama nepravilnosti mora sam odrediti razumni rok cuvanja i nacin sigurne pohrane, umjesto da se poslodavac oslanja na opce rokove koji vrijede za ostalu poslovnu dokumentaciju.
Prakticni koraci za uskladivanje
- Provjerite prosjecan broj zaposlenih tijekom poslovne godine i utvrdite prelazi li vas poslodavac (ili grupa povezanih drustava) prag od 50 radnika.
- Imenujte povjerljivu osobu i zamjenika, pisanom odlukom, te ih javno objavite radnicima na uobicajen nacin (intranet, oglasna ploca, pravilnik o radu).
- Uspostavite najmanje jedan siguran kanal za podnosenje prijave: pisanim putem, elektronickom postom i usmeno na zapisnik, uz mogucnost anonimne prijave ako je to interno odluceno.
- Odvojite pohranu dokumentacije o prijavama od redovnog arhiva poduzeca, s ogranicenim pravima pristupa samo za povjerljivu osobu i, prema potrebi, unutarnju reviziju ili pravnu sluzbu.
- Donesite interni pravilnik koji odreduje rok cuvanja evidencije o prijavama, nacin anonimizacije podataka nakon isteka svrhe i postupak brisanja.
- Uskladite rokove za povratnu informaciju prijavitelju (potvrda primitka i naknadno izvjesce o poduzetim radnjama) s onima propisanima zakonom.
- Redovito osvjezavajte popis osoba koje imaju pristup evidenciji prijava i vodite trag (log) tko je i kada pristupao pojedinom predmetu.
Poduzeca koja su sustav uspostavila jos 2022. ili 2023. godine, kada je zakon prvotno stupio na snagu, trebala bi iskoristiti izmjene iz studenoga 2025. kao povod da ponovno produ kroz interne akte i provjere odgovaraju li jos uvijek prosirenom opsegu zastite i strozim ocekivanjima nadleznih tijela.
