CEZIH e-Karton 2026: tri roka koje privatne ordinacije moraju upamtiti

Tri roka 2026. godine na jedan pogled

Rijetko kad jedna kalendarska godina donese toliko promjena za privatne zdravstvene djelatnosti u Hrvatskoj koliko donosi 2026. Unutar samo šest mjeseci nižu se tri odvojena, ali usko povezana roka koja se tiču svake privatne ordinacije, poliklinike i bolnice koja nije u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Prvi rok, 1. siječnja 2026., odnosio se na tehničko povezivanje na Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH). Drugi, 1. svibnja 2026., označava trenutak od kojeg to povezivanje mora prerasti u stvarnu, redovitu razmjenu podataka. Treći, 1. srpnja 2026., mijenja sam način pristupa sustavu jer uvodi novu iskaznicu ovlaštenog zdravstvenog radnika.

Za razliku od mnogih ranijih regulatornih izmjena koje su ostavljale prostora za tumačenje, ova tri datuma imaju jasno definiran sadržaj i posljedice. Tehnička specifikacija razmjene podataka dopunjena je u rujnu 2025. upravo kako bi izričito obuhvatila privatne ordinacije, što znači da više ne postoji dvojba primjenjuje li se obveza i na subjekte izvan javne mreže.

Datum	Što se događa
1. siječnja 2026.	Rok za tehničko povezivanje privatnih ordinacija i bolnica na CEZIH
1. svibnja 2026.	Početak obavezne razmjene zdravstvenih podataka (nalazi, otpusna pisma, specijalistički izvještaji)
1. srpnja 2026.	Ulazak u CEZIH moguć isključivo novom iskaznicom ovlaštenog zdravstvenog radnika

Što CEZIH zapravo traži od privatnih ordinacija

CEZIH je nacionalni informacijski sustav koji povezuje sve dionike zdravstvenog sustava, od obiteljskih liječnika i ljekarni do bolnica i specijalističkih ordinacija. Do sada su obvezu spajanja i razmjene podataka u praksi najozbiljnije osjećali subjekti koji rade po ugovoru s HZZO-om. Novim pravilima za 2026. tu obvezu jasno preuzimaju i privatne ordinacije koje nemaju ugovor s Zavodom, a rade s pacijentima na komercijalnoj osnovi.

U praksi to znači da ordinacija mora, nakon obavljenog pregleda ili tretmana, unijeti odgovarajući nalaz u elektroničkom obliku i putem CEZIH-a ga učiniti dostupnim ostalim ovlaštenim sudionicima sustava. Riječ je prije svega o poslijepregledovnim izvještajima, specijalističkim nalazima i otpusnim pismima, dakle dokumentima koji su ključni za kontinuitet skrbi kada pacijent prelazi iz privatnog u javni sustav ili obrnuto. Cilj je da obiteljski liječnik, bez obzira gdje je pacijent liječen, ima uvid u cjelovitu zdravstvenu povijest.

Ministarstvo zdravstva ovu je fazu okvirno najavilo i pod nazivom e-Karton 2.0, kao širu operativnu nadogradnju sustava. Za sada nije objavljen čvrst nacionalni datum potpunog uvođenja te faze, pa je riječ o najavljenom, postupnom procesu čije detalje tek treba pratiti kroz službene objave.

Deset godina čuvanja medicinske dokumentacije prema Zakonu o liječništvu

Uz obvezu razmjene podataka, jednako je važna i obveza njihova čuvanja. Zakon o liječništvu propisuje da liječnik, odnosno zdravstvena ustanova ili privatna praksa, mora čuvati dokumentaciju o ambulantnom liječenju najmanje 10 godina od dana završetka liječenja. Ta dokumentacija mora biti točna, iscrpna i datirana, što u praksi znači da svaki upis mora sadržavati datum, biti čitljiv i sadržajno potpun, bez naknadnih izmjena koje bi mogle dovesti u pitanje njegovu vjerodostojnost.

Zakon izričito zahtijeva da se zdravstvena dokumentacija vodi u elektroničkom obliku. To ovu obvezu izravno povezuje s CEZIH okruženjem: nije dovoljno voditi papirnati karton i naknadno ga digitalizirati, već sustav mora od početka bilježiti podatke elektronički, na način koji omogućuje njihovo dugoročno i sigurno čuvanje kroz cijelo desetogodišnje razdoblje.

Kazne za nepoštivanje obveze

Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu propisuje prekršajne odredbe za slučajeve kada zdravstvena ustanova ne postupa po propisanim obvezama. Članak 35. predviđa kazne za pravne osobe zdravstvene djelatnosti za opće povrede odredbi zakona, dok članak 36. posebno sankcionira izostanak razmjene podataka putem CEZIH-a, uz zasebne, niže iznose za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za zdravstvenog radnika privatne prakse koji obavlja djelatnost samostalno.

Ovdje je važna jedna napomena. Izvorni iznosi u zakonskom tekstu doneseni su još u kunama, dok je Hrvatska od 1. siječnja 2023. uvela euro po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za euro. Kad se stari kunski rasponi preračunaju po tom tečaju, dobiju se otprilike sljedeći okviri: za opće povrede iz članka 35. otprilike od 660 do 13.270 eura za pravnu osobu, dok za izostanak razmjene podataka putem CEZIH-a iz članka 36. iznosi za pravnu osobu otprilike iznose od 660 do 6.635 eura, uz dodatne, niže raspone za odgovornu osobu i za samostalnog zdravstvenog radnika. Budući da je riječ o preračunatim, okvirnim iznosima, a ne o službeno objavljenom eurskom tekstu zakona, ordinacijama se preporučuje da točne, važeće iznose provjere izravno u aktualnom eurskom izdanju propisa prije donošenja bilo kakvih zaključaka o financijskom riziku.

Što se mijenja 1. srpnja: nova iskaznica zdravstvenog radnika

Treći rok u nizu, 1. srpnja 2026., donosi promjenu koja pogađa svakodnevni rad, a ne samo pravnu usklađenost. Od tog datuma pristup CEZIH sustavu moguć je isključivo putem nove iskaznice ovlaštenog zdravstvenog radnika. Stare vjerodajnice, kojima su se liječnici i drugo osoblje do sada prijavljivali u sustav, prestaju funkcionirati.

Za privatne ordinacije to znači da svaki zdravstveni radnik koji unosi ili pregledava podatke u CEZIH-u mora do tog datuma osobno ishoditi novu iskaznicu. Budući da postupak izdavanja iskaznice uključuje administrativne korake i, ovisno o nadležnom tijelu, određeno vrijeme čekanja, ordinacijama se ne isplati čekati posljednji tjedan lipnja. Bez važeće nove iskaznice, osoblje jednostavno neće moći ispuniti obvezu razmjene podataka koja je već na snazi od 1. svibnja, što otvara rizik dvostrukog prekršaja: i zbog nedostupnosti sustava i zbog kašnjenja u samoj razmjeni.

Praktični koraci za privatnu ordinaciju

S obzirom na gustoću rokova unutar jedne godine, privatnim ordinacijama isplati se rano sastaviti kratki plan usklađivanja. Prvi korak je provjera je li tehničko povezivanje na CEZIH doista dovršeno i funkcionalno, jer sam čin spajanja ne jamči da je konfiguracija ispravna za stvarnu razmjenu podataka. Drugi korak je pregled internih procesa dokumentiranja: tko, kada i na koji način unosi nalaze, otpusna pisma i specijalističke izvještaje, te je li taj proces usklađen s rokom od 1. svibnja.

Treći korak odnosi se na kadar: potrebno je popisati sve zdravstvene radnike koji trebaju pristup sustavu i pravovremeno pokrenuti ishođenje nove iskaznice za svakog od njih, kako se ne bi čekalo do sredine 2026. Četvrti korak je provjera načina čuvanja medicinske dokumentacije, s obzirom na desetogodišnju obvezu iz Zakona o liječništvu i zahtjev da dokumentacija bude vođena elektronički, točno, iscrpno i datirano. Naposljetku, budući da su iznosi kazni iz Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu izvorno kunski i tek preračunati u eure, korisno je unaprijed provjeriti važeći eurski tekst propisa, kako bi se rizik nepoštivanja rokova sagledao na temelju točnih, a ne okvirnih brojki.