Nova EU uredba o sprječavanju pranja novca (AMLR): Što hrvatske tvrtke moraju čuvati do srpnja 2027.
Uredba (EU) 2024/1624 izravno se primjenjuje od 10. srpnja 2027., a hrvatski računovođe, odvjetnici, javni bilježnici i posrednici u prometu nekretninama već sada moraju provjeriti kako i koliko dugo čuvaju dokumentaciju o klijentima.
Novi europski paket protiv pranja novca: rok koji se približava
Sredinom 2024. Europska unija usvojila je cjelovit zakonodavni paket za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma: Uredbu (EU) 2024/1624 (poznatu kao AMLR), Direktivu (EU) 2024/1640 (AMLD6) i uredbu kojom je osnovano novo europsko nadzorno tijelo AMLA, sa sjedištem u Frankfurtu, koje je operativno od sredine 2025. Za razliku od dosadašnjih direktiva koje je svaka država članica prenosila na svoj način, AMLR je uredba, sto znaci da ce se od 10. srpnja 2027. izravno primjenjivati u Hrvatskoj, bez posebnog nacionalnog zakona koji prenosi njezine odredbe. Direktiva AMLD6 mora biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo do istog datuma, 10. srpnja 2027.
Za tvrtke i obrte koji već danas rade dubinsku analizu stranaka, rok od gotovo godinu dana djeluje daleko. No arhivi dokumentacije o klijentima grade se godinama unaprijed jer se rokovi čuvanja računaju od trenutka prestanka poslovnog odnosa, a ne od trenutka uvida inspekcije. Tvrtka koja danas otvara spis novog klijenta taj će spis prema novim pravilima morati čuvati i tijekom cijelog razdoblja nove regulative.
Tko su "obveznici" i zašto se krug širi
Prema hrvatskom Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, obveznici primjene mjera dubinske analize i čuvanja dokumentacije nisu samo banke i platne institucije. Krug obveznika uključuje i:
- računovodstvene servise, ovlaštene revizore i porezne savjetnike
- javne bilježnike i odvjetnike, kod određenih vrsta transakcija (promet nekretninama, osnivanje trgovačkih društava, upravljanje imovinom klijenta)
- posrednike u prometu nekretninama
- pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom (kriptoimovinom)
- trgovce robom koji primaju ili plaćaju gotovinu iznad zakonskog praga
AMLR taj popis dodatno proširuje na nove kategorije, među kojima su, primjerice, profesionalni nogometni klubovi i agenti igrača te trgovci vrijednim predmetima (nakit, umjetnine), zbog dokumentiranih rizika zloupotrebe tih sektora za prikrivanje porijekla novca. Tvrtke koje se do sada nisu smatrale obveznicima trebaju provjeriti spada li njihova djelatnost u prošireni popis prije nego što nova pravila stupe na snagu.
Gotovina, granica od 10.000 EUR i dokumentacijski trag
Jedna od najkonkretnijih promjena za praksu jest jedinstvena europska gornja granica gotovinskih plaćanja u poslovanju od 10.000 EUR. Iznad tog iznosa gotovinsko plaćanje robe ili usluga više neće biti dopušteno ni u jednoj državi članici, neovisno o tome je li nacionalni prag do sada bio strožiji ili blaži. Za trgovce, obrtnike i prodavatelje vozila ili nekretnina koji povremeno rade s većim gotovinskim iznosima to znači da će ubuduće morati strukturirati transakcije drugačije, a onaj dio poslovanja koji uključuje transakcije blizu praga morat će voditi urednu evidenciju identifikacije stranke i porijekla sredstava, spremnu za uvid nadzornih tijela.
Praktična posljedica za arhiviranje nije samo pitanje "kome dopustiti gotovinu", nego i pitanje dokaznog traga: identifikacijska isprava, ugovor, izvor sredstava i eventualna prijava sumnjive transakcije moraju činiti cjelovit, vremenski označen spis koji se može predočiti u izvornom obliku i nakon više godina.
Što već vrijedi u Hrvatskoj, a što donosi 2027.
| Područje | Trenutno stanje u Hrvatskoj | Promjena s AMLR/AMLD6 |
|---|---|---|
| Pravni izvor | Zakon o SPNFT (NN 108/17, 39/19, 151/22) | Izravno primjenjiva Uredba (EU) 2024/1624 od 10. srpnja 2027. |
| Rok čuvanja dokumentacije o klijentu | Najmanje 10 godina od prestanka poslovnog odnosa | Usklađen minimalni okvir na razini EU, uz mogućnost dužeg nacionalnog roka |
| Gotovinska plaćanja | Nacionalno definirani prag | Jedinstvena gornja granica 10.000 EUR u cijeloj EU |
| Nadzorno tijelo | Ured za sprječavanje pranja novca (Ministarstvo financija) | Dodatni izravni nadzor AMLA-e nad odabranim visokorizičnim subjektima |
| Krug obveznika | Financijske institucije, računovođe, odvjetnici, nekretnine, kripto usluge | Prošireno na nova područja (npr. trgovina vrijednim predmetima, nogometni sektor) |
Koliko dugo čuvati dokumentaciju o klijentima
Prema važećem hrvatskom zakonu, obveznici moraju čuvati podatke, isprave i dokumentaciju prikupljenu u sklopu dubinske analize stranke (identifikacijske isprave, podaci o stvarnom vlasniku, korespondencija, dokumentacija o transakcijama) najmanje 10 godina od dana prestanka poslovnog odnosa ili od dana obavljanja povremene transakcije. Novi europski okvir ne najavljuje skraćivanje tog roka, naprotiv, cilj mu je izjednačiti minimalne standarde među državama članicama na razini koja odgovara postojećoj hrvatskoj praksi ili je premašuje. Za tvrtke to znači da arhiv spisa o klijentima mora ostati dostupan, pretraživ i zaštićen od gubitka kroz čitavo to razdoblje, neovisno o promjeni softvera, preseljenju ureda ili odlasku zaposlenika koji je spis otvorio.
Kazne za nepridržavanje
Prekršajne kazne prema važećem hrvatskom zakonu za pravne osobe kreću se u rasponu od 4.640 EUR do 132.720 EUR, ovisno o težini povrede, uz dodatne kazne za odgovornu osobu unutar tvrtke. Financijski inspektorat je u praksi izricao i znatno više kazne velikim financijskim institucijama za sustavne propuste u analizi sumnjivih transakcija. Nakon uspostave AMLA-e i jedinstvenog europskog rulebooka očekuje se stroža i ujednačenija primjena nadzora, posebice prema visokorizičnim prekograničnim subjektima, što povećava važnost urednog i lako dokazivog arhiva dubinske analize za svaku tvrtku obveznicu.
Kako se pripremiti tijekom 2026. i 2027.
Priprema za primjenu AMLR-a ne počinje danom stupanja na snagu, nego danom otvaranja svakog novog klijentskog spisa. Praktični koraci za tvrtke uključuju: popis svih klijentskih spisa i provjeru jesu li potpuni (identifikacija, stvarno vlasništvo, izvor sredstava), uspostavu jasnog sustava označavanja datuma prestanka poslovnog odnosa radi ispravnog računanja roka čuvanja, te digitalizaciju papirnate dokumentacije kako bi bila dostupna za brzi uvid nadzornih tijela bez pretraživanja fizičkih arhiva. Tvrtke koje danas urede svoj sustav arhiviranja dubinske analize izbjeći će žurbu i rizik od kazne kada nova pravila konačno stupe na snagu 2027. godine.
